Prirodna bogatstva i njihova primena u industriji
Švedska je bogata hidroenergijom, budući da ima skoro 100 00 jezera, ali i rudama gvožđa, i drvećem. Zahvaljujući svim ovim resursima Švedska je ojačala kao industrijska zemlja, i sada je među vodećim u Evropi.
Teška industrija ima najveću ulogu u svemu tome, i najrazvijenija je u ovoj zemlji.
Rudarstvo
Švedskoj pripada 2% od ukupne svetske proizvodnje rude gvožđa. Jedan je od najvećih izvoznika u svetu, a prva u Evropi. Najveća nalazišta ruda gvožđa, nalaze se nekoliko stotina kilometara severnije od polarnog kruga. Kiruna, zajedno sa okolnim brdima Luosavara i Kirunavara, je najveće nalazište. Kiruna je središte ogromnog nalazišta, to je rudarski grad, i skoro 3/4 stanovništva se bavi rudarstvom. Malmberget u Laponiji, je drugi po veličini rudnik gvožđa u zemlji. Najveći rudnik bakra je Aitik, koji se takođe nalazi u Laponiji. U oblasti Skeleftea nalaze se najznačajnija nalazišta sulfidnih ruda. Sam Laisval u toj oblasti, je najveći izvor olovne rude u Evropi.
Energetika
Osnovni izvori energije u švedskoj su nafta, hidro i nuklearna energija. Ovde se nedostatak nafte u poslednje vreme nadoknađuje energijom iz hidroelektrana i biogorivom, koje znatno manje zagađuje životnu sredinu.
Najveća postrojenja za proizvodnju hidroenergije su na devet reka severne Švedske. Najiskorišćenija je rekla Luleelven sa čak 15 hidrocentrala, zatim Indalselven, Ume elv idt... Ipak, kako bi zaštitila životnu sredinu vlada Švedske jer propisala stroge uslove za izgradnju hidroelektrana zaštitivši neke reke potpuno, i to one sa najvećim potencijalom. U te reke spadaju Vindelelvten, Pite elv, Kaliks elv i Torne elv.
Što se nuklearne energije tiče, prvi nuklearni reaktor je pušten u rad 1972. godine a poslednji dvanaesti 1985. godine. Svi reaktori se nalaze na jugu Švedske u Brasebeku, Oskarhamnu, Ringhalsu i Forsmarku.
Prirodni gas u Švedsku se uvozi iz severnog mora, tačnije, iz Danske.
Industrija i privreda
Švedske luke
17/02/2013 10:08Ranije je u Švedskoj dominiralo brodarstvo. Sam položaj ove države, i razbacanost njenih stanovnika ali i prirodnih bogatstava koje poseduje uticali su na pojačanje značaja transporta. Stokholm je bio glavna luka na Baltiku, a kasnije to biva i Geteborg, i dan danas važi za veliku izvoznu luku.
U 19-om veku se gradi mreža železničkih pruga, koja je omogućila transport ruda iz planinskih rudnika na severu do kojih je pre toga bilo jako teško doći.
Sva tri velika grada Stokholm, Geteborg i Malme su važne luke:
- Stokholm ka Baltiku i Istočnoj Evropi
- Geteborg ka Severnom moru i Zapadnoj Evropi
- Malme ka južnom Baltiku i Srednoj Evropi